Da li ćemo i ove godine glasati za iste?

Dobrodošli u mjesec velikih bilborda, nasmijanih glava, išaranih i prelijepljenih plakata, lažnih obećanja i predizbornih govora. Svake četiri godine slušamo kako nam obećavaju, pričaju ono što želimo čuti, a onda naredne četiri govorimo „dok je ovaca – bit će i vune“. I sve tako unedogled. Ukrug.

Max Weber je govorio o legitimnoj vlasti.

Legitimnost označava da je vlast priznata od strane stanovništva jedne države, tj. da je oni podržavaju ili je smatraju nužnom za održanje društvene zajednice. Mi podržavamo našu vlast onog momenta kada im damo svoj glas. Kada stavimo iksić pored određenog imena.

Naša vlast je potpuno LEGITIMNA.

Što znači, biramo vlast koja tjera narod iz države. Vlast koja je obećala 100.000 radnih mjesta, ali tamo u Europi. Vlast koja tuče borce. Vlast protiv koje ljekari štrajkuju. Vlast koja nam ne da da se liječimo. Vlast koja nam ne dozvoljava da radimo. Koja nas maltretira. Ugnjetava. I tako dalje.

Prema posljednjem istraživanju Udruženja KULT iz septembra 2017. godine, Bosna i Hercegovina je 131. zemlja od ukupno 133 po odlivu mozgova. Više od 80.000 mladih ljudi napustilo je matičnu državu i taj se trend ne bi trebao smanjivati u narednom periodu. Razlozi napuštanja koji su navedeni su da su mladi ljudi uglavnom razočarani stanjem zemlje iz koje odlaze ili su otišli. Nezaposlenost nije glavni razlog zašto ljudi napuštaju svoju zemlju. Ljudi imaju veliki stepen gnjeva i frustracije prema političkom i društvenom stanju u svojoj državi. I ono najbitnije za naše političare, ispitanici se ne misle vraćati u zemlju iz koje su otišli.

Koliko je bh. vlast legitimna?

Kada se razgovara o vlasti, generalno, sagovornici se trude ostati anonimni, naročito ukoliko rade određenu javnu ili drugu vrstu poslova, gdje bi se njihovo mišljenje moglo drugačije protumačiti. Naš prvi sagovornik A. Š. dolazi iz Tuzle i prati političku scenu Bosne i Hercegovine, a poslom koji obavlja aktivno učestvuje u izgradnji društva.

Na pitanje koliko je bh. vlast legitimna, A. Š. odgovara:  „Mislim da je legitimna ukoliko posmatramo ovaj politički sistem, podijeljen na tri nacionalna parasistema. Ukoliko posmatramo normalne, evropske sisteme, u kojima je praksa jedna osoba jedan glas, onda naša vlast nema legitimitet. U ovoj državi, nažalost, velika etnička manjina upravlja životima građana i dovodi svoje rođake, kumove i idole na pozicije vlasti.“

Veldin Kadić, asistent na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, tvrdi: „Vlast u Bosni i Hercegovini u suštini jeste legitimna ako gledamo po Ustavu, ali onda s druge strane moramo uzeti u obzir činjenicu da je Ustav markiran kao diskriminatoran pred Sudom u Strazburu zbog diskriminacije prema nacionalnim manjinama. Onda se dovodi u pitanje i legitimnost vlasti.“ 

Skrolujem po Facebooku i imam šta vidjeti. Svaka peta slika je predizborna.

Pa baš i nisam znala da je veliki broj mojih poznanika politički aktivan. To su ljudi koji su bili četiri godine u zatišju. Dobro, velika većina. Nije da su baš društveno propratili njihova društveno odgovorna djela (možda jer ih nije ni bilo). Ili nisu osjećali obavezu da isto urade. Fora je u tome da mnoge stranke odluče kandidovati određene ljude jer su u deficitu istih. Oni koji ostaju, kandiduju se na određene pozicije, a oni koji su završili deficitarna zanimanja bježe u Europu i ne misle se vraćati.

Podržavam sve mlade ljude koji vjeruju i donose promjene, koji su angažovani, imaju ideje i požrtvovanost. Idealizam predstavlja filozofski pravac koji ideju stavlja na prvo mjesto, daje joj prioritet nad materijalnim svijetom. Ideja je u osnovi pravac svega.  Dok sam studirala „Međunarodne odnose i diplomatiju“, sjećam se da smo na predmetu „Teorije vlasti“ učili o realpolitici i idealpolitici.

Realpolitika je ona loša, koja ne bira sredstvo kojim će doći do cilja. Zasniva se na realističkoj procjeni i prilagođavanju mogućnostima. Ne podliježe idealima, niti moralnim ograničenjima. Idealpolitika podrazumijeva političko djelovanje na temelju određenih normi i vrijednosti, do kojih, u ovom slučaju, drže male, liberalne države. Uvijek sam razmišljala o tome da, kada bih imala priliku biti na vlasti, bila bih u drugoj kategoriji. Političari trebaju imati ideju kako zadovoljiti sve društvene kategorije, obezbijediti socijalnu pravednost i blagostanje društva. Naprotiv, u našoj državi političari znaju zadovoljiti samo lične, sopstvene interese.

U jeku predizbornih kampanja, sjete se glasačkog tijela. Obavezno iskoriste termin NAROD u političkim sloganima njihovih matičnih partija i krenu obećavati kule i gradove. Tako imamo: „Snaga naroda“, „Narod zna“,  „Narod i pravda“ – slogan nije potreban jer im ime sve kaže itd.

Ovaj vrtuljak zahtijeva JavaScript

Političari u Bosni i Hercegovini su klasični primjer makijavelista – vodeći se teorijom, cilj opravdava sredstvo. Prethodno navedena teorija se smatra kao rani početak realpolitike. Makijavelistički političari se ponašaju uskogrudno, gledajući samo vlastite interese.

„Tu se sad postavlja pitanje: da li je bolje da te ljudi ljube ili da te se boje. Odgovor je, da bi najbolje bilo i jedno i drugo; no kako je to dvoje teško sastaviti, mnogo je sigurnije, da te se ljudi boje, negoli da te ljube, ako već oboje ne možeš postići.“ („Vladar“, Makijaveli)

Smjena vlasti donosi promjene?

Veldin Kadić smatra da se promjene neće dogoditi u smislu upravljanja i funkcionisanja državom, jer je ova država svojom konstitucijom napravljena da ne funkcioniše. „Nema izbora unutar dejtonskog okvira koji mogu doprinijeti poboljšanju i promjenama“, tvrdi Kadić. Najveći problem leži u tome što mladi misle da njihov glas ne može ništa promijeniti. Stoga mnogi mladi ljudi prepuštaju državu ljudima koje pljuju naredne četiri godine.

Svaki građanin Bosne i Hercegovina ima građansku dužnost izaći i učestvovati u izbornom procesu. Mnogi griješe neizlaskom na izbore. Veldin dodaje kako izlazi na izbore i govori da mu mnogo toga trenutno smeta, ali u smislu političkih procesa. „Vješti manipulatorski mehanizam političkih struktura prema građanima koji im na jeftinoj matrici omogućava opstanak na vlasti i ubiranje nemalih benefita vladanja državom“, zaključuje.

N.S., magistar politologije, mišljenja je da se smjenom vlasti ništa neće promijeniti. Razlog je, ističe, nedostatak kapaciteta; navodi kako ni pozicione ni opozicione stranke nemaju kvalitetan kadar ljudi koji bi donijeli promjene. Ističe kako političari nemaju odriješene ruke zbog europske i vanjske politike EU i smatra kako će u naredne četiri godine novih mandata biti samo gore.

Sagovornik A. Š. dijeli mišljenje sa N. S.: „Mislim da naš politički sistem ne dozvoljava promjene unutar države i društva. Mislimo da imamo slobodne izbore, ali ustvari imamo izbore koji cementiraju postojeće stanje, napravljeno u Dejtonu. Zbog toga ovi izbori neće promijeniti državu, niti će poboljšati društvo. Samo će dati priliku lošim političarima da ‘okrenu još jedan krug’.“

N.S. naglašava kako u Bosni i Hercegovini ne postoje izbori, niti adekvatni kandidati kojima možeš dati svoj glas. Na pitanje, da li izlazi na izbore, govori kako će obaviti svoju građansku dužnost. Uprkos tome, objašnjava kako se kao građanin osjeća nesigurno i pominje priču koja se već zaboravila.

„Država je ubila demobilisanog borca Ramu Bećirevića.“ Podsjećamo, Bećirević je preminuo uslijed zatajenja srca 8. septembra. Ramu je ubila vlast, tako kažu borci, građani i njegov zastupnik Mirnes Ajanović. Pitali bi vas koliko se vi osjećate sigurno dok hodate ulicama gradova Bosne i Hercegovine, u javnom prevozu, tokom izlaska, odlaska na utakmicu ili neku drugu kulturno-umjetničku aktivnost? Osjećate se nesigurno, kao i naš sagovornik, kao i mi sami. Uprkos tome, veliki broj mladih ljudi ne učestvuje u izbornim procesima i kreiranju vlasti.

Pitamo vas: Zašto onda ne izlazite na izbore?

A.Š. također ističe da izlazi na izbore, iako još uvijek nije odlučio za koga glasati. „Ponuda je izuzetno skromna uprkos činjenici da imamo oko 7.500 kandidata. A šta mi smeta? Recimo, dvije stvari. Što mladi biraju stare i što svi mi zajedno biramo one koji ne vole ovu zemlju. Jer da je vole ne bi je ovoliko krali“, zaključuje A. Š. za kraj razgovora.

U posljednje vrijeme često čujem kako treba bježati iz BiH dok još ima vremena.

„Spasi se i idi u Njemačku, Švedsku, Dansku, samo bježi“, tako kažu. Ne želim bježati. Koliko god puta „proklela“ dan kada sam se vratila u BiH i nekolicinu loših okolnosti koje me svakodnevno pogađaju, ne želim se plašiti.

Zato ne dozvolite da vam neko ukrade vaše zakonsko pravo – izađite na izbore i glasajte, učinite da i naša vlast ako ništa napokon dijelom bude legitimna.

 

 

*Naslovna fotografija N1 Televizija.

merima.zavitan

merima.zavitan

Novinarka, magistrica međunarodnih odnosa i diplomatije. Odnedavno i vlogerica. Stranački neaktivna, glasna, volim ispravljati krive Drine, te jako osjetljiva na nepravdu. Socijalno društvena, volim kišu samo kada sam u kući. Sunce i pjesma me pokreće.

Comments are closed here.