Slučaj Hitlerjugenda je rijedak primjer sistemske manipulacije maloljetnika (od 10 do 18 godina) u svrhu ostvarivanja imperijalističkih planova.
No, šta god bilo, kad podvučemo crtu na kraju dana, činjenica je da ova knjiga zaista donosi jedan drugačiji pogled na dunavsku kulturu i istoriju, kao i jedan univerzum referenci koje će nam pomoći pri boljem otkrivanju novih svjetova. Ovu knjigu, dakle, treba shvatiti prije svega kao jednu konceptualno zaokruženu kolekciju eseja o kulturi, a ne kao putopis. Kad je tako posmatramo onda nećemo imati očekivanja koja naslov „Dunav“ može da izazove. To što se sporo valja kao voda o kojoj govori i nije tolika mana ako bolje podesimo naša očekivanja pa ne očekujemo od nje da bude ono što nije.
U današnjem javnom diskursu sve se više priča o ovim problemima. Književnost za ovim ne zaostaje, može se reći čak i da prednjači. Sjajan primjer pozitivnog načina problematizacije ove teme dale su nam dvije književnice iz Bosne i Hercegovine, koje pripadaju mlađoj generaciji i koje su u svojim djelima pisale o rodno zasnovanom nasilju. U pitanju su Mihaela Šumić i Lana Bastašić.
Postoje mnoge dimenzije nasilja koje se stapaju s našom stvarnošću, a da ih ne vidimo, niti smo svjesni njihovog postojanja. Primjer takvog nasilja je nasilje u intimnim tj. partnerskim vezama. U nekom trenutku života, nakon navršenih 15 godina, 47,2 % žena je bilo izloženo nekom obliku nasilja (Rasprostranjenost i karakteristike nasilja prema ženama u BiH). Kako mlade djevojke reagiraju na partnersko seksualno vrbovanje i vide li to kao nasilje?
Anoreksija je u osnovi psihoemocionalni poremećaj u kojem je najočitiji gubitak samopouzdanja , pa osoba traži smisao i uspostavu kontrole u svom životu, a najčešće se javljaju tijekom adolescencije.
Kažu da je treća generacija u Njemačkoj bila u potpunosti spremna da se suoči sa zločinima koje su nacisti počinili u Drugom svjetskom ratu, a da je druga tek osjećala sramotu i jedan dio transgeneracijske traume. Kakva je situacija u BiH i gdje smo 25 godina poslije?
Da li je filmu “Quo vadis, Aida” zaista potreban Oscar da bi se prestalo sumnjati i u njegovu umjetničku vrijednost i u intencije rediteljice? “Quo vadis, Aida” je dosad na mnogo načina ispunio svoju misiju, već samim time što je prvi film o genocidu u Srebrenici. Jasmila Žbanić je otvorila mogućnost filmskoj umjetnosti da ne zazire pred ideologijom koja od zastrašujućeg zločina pravi bojište za interpretaciju, bilo da ga negira ili tabuizira. Pritom, pokazala je važnost svjedočenja istine u atmosferi negiranja zločina i često nevidljivu žensku perspektivu rata
Saputnici su osobe koje zajedno putuju. U simboličkom značenju to mogu biti ljudi iste sudbine ili poziva. U političkom smislu, ovaj termin se prvi put koristi u SSSR i predstavlja ljude koji nisu zvanično članovi komunističke partije, ali joj se ne suprotstavljaju i podržavaju je. U istom značenju se koristi i u Sjedinjenim Američkim Državama, tokom Druge crvene panike, odnosno McCarthyjevog proganjanja pripadnika komunističke partije, njihovih simpatizera i onih za koje se sumnja da bi mogli biti. U seriji Fellow Travelers koriste se sva značenja pomenutog termina, uz još jedno. Saputnici su dva zaljubljena muškarca.
Ivo Andrić jednom je zapisao: Cijelog se vijeka liječimo od nesretnog djetinjstva. Tu ideju u svojoj knjizi Mliječni zubi (2020) dosljedno slijedi Lana Bastašić. Knjiga se sastoji od dvanaest priča, koje su većinom ispričane iz dječije perspektive, tako da možemo pratiti njihove kratke, ali upečatljive ispovijesti čiji nas reci vode u svijet dječijih problema, tajni, nada i strahova. Bastašić nas vraća u dane u kojima smo pod svačijim utjecajima usvajali znanja i navike koje su se nastavile i danas, u svijetu „odraslih“, kako bismo ih propitali te, možda, i odbacili.
Gospodin i gospođa Bennet roditelji su pet neudatih kćeri – Jane, Elizabeth, Mary, Kitty i Lydije. Kad na obližnje imanje stigne bogati gosp. Bingley sa svojom sestrom i prijateljem Fitzwilliamom Darcyjem, gospođa Bennet počet će maštati da jednu od svojih kćeri uda za njega. Sve počinje balom na kojem gosp. Bingley upoznaje Jane, a gosp. Darcy Elizabeth…
Greta Thunberg petnaestogodišnjakinja kojoj je dijagnosticiran poseban oblik autizma, Aspergerov sindrom u proteklih nekoliko mjeseci svojom posvećenošću i brigom za...
O ostalim tipovima homoseksualca sa sarajevske gej scene u drugoj kolumni.
Vi se do tada dragi čitatelji zapitajte zašto su ovi likovi ovakvi. Zbog čega im je teško da vide i prihvate sebe takvim kakvi jesu.
