Jedan od osnovnih problema s online humanitarnim akcijama jeste da veliki broj njih postoji samo kako bi fantomski portali bez impresuma ostvarili bolji promet i veću ličnu zaradu.
#Blogdan poručuje čitateljkama i čitateljima Karika:
„Ne morate ni protiv koga da se borite. Ne morate ni protiv koga da vodite ikakve bitke. Ne morate da budete čak ni u pravu, ne morate ni s kim da delite svoju viziju sveta. Samo ne treba u dubini sebe da od nje odustajete. I sve će biti fenomenalno.“
Memovi kao rastući fenomeni kraja 20. i početka 21. stoljeća su označili postepenu promjenu načina na koji se šalimo i razumijevamo humor. Memovanje je postalo način izražavanja pojedinaca s čijim porukama su se poistovjećivale mase. Danas se u kontekstu mema govori o spektru manje ili više dobrih šala, društveno-političkih poruka i evolucije (ili degradacije) općeg smisla za humor.
Kroz uši nam se svakodnevno provlači muzika koja služi prije svega za zabavu i lomljenje čaša u kafani. I to je sasvim legitimno. Muzike za te bezbrižne i lude momente je, složićete se, previše, dok nam nedostaje ona koja bi nas potakla na razmišljanje u fazama kada ostanemo sami sa sobom i različitim neodgovorenim pitanjima ( i koja by the way može imati i ovu ranije navedenu funkciju). Zato vam danas predstavljamo pet muzičara i bendova alternativne scene regiona.
"Ovo je srednji prst za sve što me ubilo i sad moram otići da se napunim, uzmem novu kreativnu energiju i naravno ponovno imam viziju da se vratim u Bosnu jer se osjećam odgovorno i vezano za državu u kojoj sam rođena."
Da li građanska neposlušnost nešto mijenja i kako ona izgleda u svijetu i kod nas?
Ne moraš biti savršen, ili imati dvadeset godina muzičkog iskustva da bi stvorio nešto. Mi našom muzikom želimo pričati naše životne priče. Teško je znati šta nas čeka na duge staze, ali šta god da se desi vjerujem da kad pogledamo na ono ispričano kroz naše pjesme, uvijek ćemo se rado sjećati.
Šta je prvo što učinite prilikom buđenja? Nekima je to popiti čašu vode, nekima umivanje, nekima pogled kroz prozor, a nekima pogled u ekran smartphonea. Koju naslovnicu prvu pregledate? Iako se često spominje sintagma „bijeg u društvene mreže“ ipak, još češće, nismo svjesni da možda i mi sami pribjegavamo bježanju. Od koga bježimo, zašto, kuda? Bile to svakodnevne sitnice, više ili manje ozbiljne situacije činjenica je da nam je vrijeme ograničeno i da njime moramo pametno raspolagati. Od nekadašnjeg bijega u virtualni svijet, možda smo došli u period kada nam je važnije pobjeći nazad u stvarnost.
U našem društvu žena je i dalje samo objekt nekog čina, te svoju vrijednost dobiva samo ako je povezana s nekim muškarcem (ocem, bratom, mužem, sinom). Pored toga, jak je pritisak na žene da uvijek imaju besprijekoran fizički izgled ('žene na Balkanu su najljepše'), te je normalizirano ponašanje koje bi se inače smatralo neprimjerenim: dobacivanje, komentiranje (čak i na poslu, u školi). Žena, koju god ulogu ili funkciju izabrala u našem društvu, na ovaj ili onaj način će postati objekt ili instrument. Nažalost, većina ih to prihvaća, nekada i kao kompliment.
Wandelism je ime izložbe koja se odvija u Berlinu od 17 do 31 marta ove godine. Kako je jedan od organizatora izložbe Sarajlija Denis Hegić te kako jedan od zidova velike street art galeriji je ukrasio rad osamnaestogodišnjeg Sarajevskog umjetnika Jerona odlučili smo prenijeti na Karikama djelić atmosfere ovog fantastičnog događaja.
Moj je život bio premalo sretan, a previše tragičan, ali sam imao i privilegiju da sve to proživim. Ne znam koje sam sve nesreće, posebice tijekom rata izbjegao, teško ih je i pojmiti, gotovo da ni sam ne povjerujem što mi se događalo i s kim sam se sve susretao.
Prije par godina mnogi od nas ne bi mogli ni zamisliti da prave karijeru preko društvenih mreža ili da mogu postati planetarno poznati, dijeleći dijelove svoje intime, prepričavajući neke događaje ili pričajući viceve.