U današnjem javnom diskursu sve se više priča o ovim problemima. Književnost za ovim ne zaostaje, može se reći čak i da prednjači. Sjajan primjer pozitivnog načina problematizacije ove teme dale su nam dvije književnice iz Bosne i Hercegovine, koje pripadaju mlađoj generaciji i koje su u svojim djelima pisale o rodno zasnovanom nasilju. U pitanju su Mihaela Šumić i Lana Bastašić.
Joined26/08/2020
Articles5
Fedor Marjanović je rođen 5. 11. 1990. Diplomirao je Srpski jezik i književnost na Filološkom fakultetu u Banjoj Luci. Iako je većinu svojih studija završio, smatra se vječitim studentom. Pisac je u pokušaju, a profesiji po čitalac. U slobodno vrijeme, kada ne čita, piše, a kada ne piše igra igrice. U stvarnosti stoji čvrsto na zemlji, ali najviše voli da luta vavilonskom bibliotekom maštarija.
Marginalne tačke gledišta je emisija u kojoj ćemo predstavljati naše savremene autore i autorice, razgovarati o njihovom radu, ali i generalno o književnosti. Gost ove epizode je pjesnikinja Vladana Perlić.
Marginalne tačke gledišta je emisija u kojoj ćemo predstavljati naše savremene autore i autorice, razgovarati o njihovom radu, ali i generalno o književnosti.
Fedor Marjanović je u prvoj epizodi ugostio mladu autoricu i dobitnicu mnogih važnih književnih nagrada, Lanu Bastašić.
U predizbornom periodu prisjećamo se svih onih koji nisu imali pravo glasa, kao i onih koji danas ne žele da iskoriste to svoje pravo.
Ovo što pričam nije važno zato što se desilo meni, već zato što je to priča mnoštva ljudi, ljudi mojih godina, mlađih od mene i onih kojima je mladost otišla u potrazi za poslom. U prosvjeti postoje dvije vrste konkursa – za osobe bez iskustva i osobe s iskustvom. Iako su prvi konkursi rijetki i stoga je želja za poslom veća, kao i agonija kada posao ne dobijete, ići na konkurs za osobe s iskustvom izgleda kao ulazak u carstvo depresije. Okruženi ste ljudima koji godinama ne mogu da pronađu posao i rade ono za šta su se školovali.