Abeceda aktivističke borbe mladih Bišćana

Ima li perspektive za mlade u Bihaću i BiH? “Ima, ako oni to žele. Vjerovatno će protratiti svoje živote boreći se za nešto što sporo dolazi, ali oni koji su ostali ovdje moraju to shvatiti kao svoju obavezu. Nema druge”, odlučno na naše pitanje odgovara Armin Amidžić, mladić koji je sa nekolicinom svojih prijatelja iz Udruženja ABC u nepunih pet godina pokazao da je stvari u ovoj zemlji itekako moguće mijenjati.

Bihaćko udruženje ABC osnovano je 2012. godine i od tada okuplja mlade koji nesebično daju svoj doprinos poboljšanju uvjeta u lokalnoj zajednici. Svojim akcijama, aktivnostima i projektima u kratkom roku su postali poznati prvo širom Unsko-sanskog kantona, a nakon velikih majskih poplava 2014. godine i u čitavoj BiH. Članovi ovog udruženja su prošle godine napravili korak na koji se mali broj sposobnih mladih osoba, posebno onih izgrađenih u nevladinom sektoru, odlučuje – ušli su u direktnu političku borbu za promjene u svojoj lokalnoj zajednici.

Armin Amidžić, jedan od najaktivnijih članova ABC-a nam na početku razgovora za Omladinski magazin Karike kaže da je Udruženje osnovano upravo s ciljem da promiče građanski aktivizam u jednoj zajednici u kojoj je to isčeznulo. “Aktivizam nije nestao samo u Bihaću, širom naše države pojava je to koja nije u dovoljnoj mjeri zastupljena, a morala bi biti kako bi se društvo uključilo u socijalne tokove i kako bi sami građani kreirali kritičnu masu koja u normalnim sredinama određuje i smjer politike”, kaže Armin na samom početku razgovora za KAR!KE.

“Nikad se nismo libili da stojimo prvi u redu”

Od stotinu aktivnosti koje su proveli kroz četiri godine postojanja, on ističe one važnije koje su, kako kaže, sam grad sačuvale od nespretnih nasrtaja loše politike.

“Sačuvana je Gradska galerija u samom centru grada, te je ona i danas Galerija, a ne banka. Nismo mi ti koji su spasili Galeriju, mi smo samo cijeli slučaj putem naših resursa iznijeli hrabro u javnost i medije, pokrenuli lavinu reakcija koje su osudile takve planove, a među njima i veliku dizajnersku akciju bihaćkih dizajnera naziva “Sačuvajmo galeriju” kojoj su se svi pridružili.

Armin Amidžić (Foto: A. Purić/KAR!KE.ba)

Nacionalni park „Una“  još uvijek nema hidrocentralu, a mnoge takve pokušaje smo do sada sa našim građanima uspjeli da osujetimo. Da će se pred Gradskim vijećnicima naći tačka koja će dati odobrenje za gradnju mini hidrocentrale u Nacionalnom parku niko nije znao, u javnost je šturo izbačen dnevni red dan pred samu sjednicu, na što smo hitro reagirali i okupili sve organizacije, ekologe i aktiviste u našem gradu. Na samoj sjednici Vijeća snimali smo i pratili tijek glasanja, dok je skupina građana i aktivista skandirala ispred Vijećnice. Nakon još niza akcija poput peticija, članaka, pisama podrše inostranih organizacija, uspjeli smo izvršiti toliki pritisak da je nakon tri dana ova tačka povučena sa dnevnog reda na vanrednom zasjedanju Gradskog vijeća.

Sve su to samo primjeri kako se može i kako treba, kako mediji, civilni sektor, pojedinci, aktivisti, kulturni radnici i svi zajedno ujedinjeni mogu mijenjati bilo koji sloj našeg društva ako to zaista žele. To je oduvijek bio naš cilj i ponosni smo što smo bili incijatori desetine izuzetno važnih akcija za grad Bihać. Davali smo često drugima vjetar u leđa i uvijek bili spremni da ustupimo naše resurse. Nikad se nismo libili da stojimo prvi u redu, pa makar zbog toga i mi trpili posljedice ili prijetnje.”

Dan kada su mladi Bišćani zadivili cijelu zemlju

Od svih projekata, aktivnosti i akcija u proteklih pet godina, Armin izdvaja odlazak ekipe bihaćkih raftera u Doboj za vrijeme velikih poplava 2014. godine.Sve što se dešavalo taj dan oko situacije u zemlji, ta bliskost i želja da nekome pomognemo koja nas je ujedinila je jednostavno magična. Nevidljiva je to sila koja je ovoj zemlji, uprkos toliko teških trenuaka i toliko materijalne štete, pokazala da smo svi isti i previše slični jedni drugima kada sklonimo sa površine sve nepotrebne i suvišne dogme”, priča nam Armin sa posebnim ponosom o tim majskim danima kada je desetak mladića, ABC-ovaca i bihaćkih raftera, činilo čuda.

“Nakon povratka iz Doboja taj pozitivni val se samo nastavio, šleperi humanitarne pomoći, dani humanitarnih akcija, učinili su da smo pored spašavanja Dobojlija dostavili i preko 20 tona humanitarne pomoći širom BiH u sva ugrožena područja, a dio ekipe vozao se i kamionima i šleperima kroz lijepu našu domovinu i lično uručivao sve što su Bišćani ovdje i u dijaspori prikupili”, prisjeća se.

Ni tu nisu stalo, već je Udruženje ABC tri mjeseca nakon poplava organiziralo dva ljetna kampa za djecu poplavljenih područja i u svakom po 50 mladih, djece koja su pretrpjela poplave iz cijele BiH, svih nacionalnosti.

Ulazak u politiku

Ovo udruženje ima jako širok spektar djelovanja. Od humanitarnih akcija, preko ekoloških aktivnosti do medijskih projekata. Na prvu pomisao može vam se učiniti da je za rad u toliko različitih oblasti potrebno na stotine članova, ali stvarnost je potpuno drugačija. Sve se svodi na mali i kompaktan tim od desetak osoba, objašnjava naš sagovornik.Bihać je malen grad, možda i nemamo kapacitete koje priželjkujemo, ali na kraju uvijek uspijemo realizirati zacrtano. Skoro sve aktivnosti su volonterske i bez bilo kakvog honorara, dosta puta se i sami “refenamo” da pokrijemo neke troškove, ali ipak uspijevamo da radimo dobre stvari za naš grad, pa i za sebe,  kako bi se usavršavali dalje i ostavili nešto zajednici. Na taj način smo došli do desetak stalnih članova koji su tu pri svakoj akciji. Ne žudimo za kvantitetom, ekipa mora da se prirodno složi, a sve počinje od dvije-tri osobe koje su svaki dan angažirani na aktivnostim vezanim za ABC.”

Trud mladih Bišćana nije prošao nezapaženo (Foto: A. Purić/KAR!KE.ba)

Sve ono što su radili u posljednje četiri godine, govori nam Armin, vuklo ih je na zaključak da većina stvari u namšem društvu jednostavno ne štima i to, najčešće, zbog loših političara i njihovih loših odluka te da se takvo stanje može promijeniti jedino direktnim ulaskom u političku arenu. “Kroz naše medijske projekte susretali smo se na desetine puta sa lošim političarima i svjedočili lošim političkim odlukama, uvjerili smo se da iza svega nema nikakvog velikog znanja, što je bilo porazno priznati, i onda smo, ma koliko to loše izgledalo iz naše perspektive, rekli sami sebi da drugog načina nema. Tu smo, ostajemo ovdje “preživljavati”, ne idemo nikud, pa onda nam je, uzimajući navedeno u obzir, stvarno postalo porazno da svjedočimo i dalje opadanju morala u zajednici”, obrazlaže nam Armin zašto su se on i još petoro članova udruženja odlučili da kandiduju za Gradsko vijeće Bihaća na proteklim lokalnim izborima u BiH. Odluka nije bila laka, ali: “Nakon kratkog propitikivanja, bez obzira na sve, htjeli smo da uđemo u tu priču kako bi sami sebe nekad mogli opravdati da smo pokušali i da nismo bili samo promatrači. Ako i ne uspije, lakše ćemo živjeti sami sa sobom.”

Na kraju ih je dvoje i uspjelo da dobije potrebni broj glasova za ulazak u vijeće, a još dva vijećnika sa liste Građanskog saveza na kojoj su bili Armin i ekipa su bili na više načina povezani s radom Udruženja ABC.

Nestručni ljudi su zaposleni na odgovornim mjestima što sistem čini neefikasnim

U jednoj od prvih izjava poslije izbora Armin Amidžić je rekao “ja ne znam kako to sve funkcionira, ali nisam mogao dopustiti da zbog toga što se nama svima gadi politika, oni upravljaju gradom i zastupaju svoje interese i interese privatnika”. Zanimalo nas je šta je u ova tri mjeseca naučio kako stvari funkcioniraju kad je u pitanju donošenje odluka na lokalnom nivou?

“Interesi su legitimna stvar i zbog interesa funkcionišu sve pojave u našem društvu i u svojoj osnovi on je normalna pojava. Problem nastaje kad privatni interesi postanu važniji od društvenih i kada pređu ivicu zakonitosti, a to se previše dugo dešava i svi to gledamo. Po pitanju donošenja odluka i mog kratkog političkog iskustva, uvidio sam da je sistem komplikovan, sve je sporo, a dosta nestručnih ljudi zaposleno je na odgovornim mjestima što sistem čini vrlo lošim i neefikasnim”, odgovora nam je i dodaje da je glavni problem u bh. politici čak i na lokalnom nivou politiziranje i pristupanju problemima prvo sa političke, a onda sa suštinske strane.

Armin misli da je glavni problem to što se kod nas sve politizira, čak i odluke poput one o subvencioniranju prevoza za srednjoškolce. Upravo takav pristup politici je odlučan da mijenja. Svjestan je da će za to trebati vremena, ali i optimističan jer je u bihaćkom Gradskom vijeću sve više mladih, koji bez obzira na stranačku pripadnost žele raditi za dobrobit svoje zajednice.

A. Amidžić: Način razmišljanja da se uvijek čeka nešto bolje i da će nam to neko drugi donijeti jednostavno nije ispravan (Foto: A. Purić/KAR!KE.ba)

Iako kratak, dosadašnji angažman u politici mu je pomogao da shvati zašto su mladi u BiH toliko apolitični. “Teško je ostati ono što si bio dosada u očima javnosti,  jer si automatski podložan unaprijed definiranim predrasudama”, prepričava nam ono što je osjetio i na svojoj koži nakon izbora: “Ono što sam shvatio, a što mi je bilo razočaravajuće, jeste da se nisam se ja promijenio kada su prošli izbori, promijenili su se ljudi oko mene. Ti ljudi onda krivicu svaljuju na tebe, sa ponašanjem i uvlačenjem u koševe s kojima nemaš veze, eto čisto jer si odjednom dio te neke scene, bez obzira što si još uvijek isti čovjek sa istim stavovima i željom da nešto napraviš.” Ipak, sve to ovog Bišćanina nije obeshrabrilo i sada je još odlučniji da istraje u ostvarivanju ciljeva za koje se zalaže već godinama. Recept je, kaže, gledati svoja posla, ignorirati okolinu, ne upuštati se u bezazlene rasprave, raditi dalje na svojim ciljevima i biti spreman da sam sa sobom raščistiš da ćes za neke uvijek biti ovakav ili onakav, pogotovo kad si dio vlasti.

Neće nam neko drugi donijeti bolje sutra

Armin Amidžić se nada da će naše društvo i kroz primjer koji je s kolegama iz Udruženja ABC dao shvatiti kolika je važnost građanske participacije u procesima donošenja odluka od javnog značaja.

“Društvo treba više educirati o važnosti participacije u svim procesima koji se tiču zajednice, jer upravo to predstavlja demokratiju, ne samo glasanje od izbora do izbora. Način razmišljanja da se uvijek čeka nešto bolje i da će nam to neko drugi donijeti jednostavno nije ispravan i zato je potrebno da se svi građane uključe u neki društvene tokove i bore se za ono što im pripada – bolja budućnost”, smatra naš sagovornik.  Svjestan je da se većini ljudi politika gadi, ali mišljenja je da im to ne treba ništa značiti, jer je ovom društvu potreban jak civilni sektor, neformalne grupe, udruženja i sve druge skupine koje će pariticipirati aktivnostima u svojoj zajednici.

Za kraj ga pitamo ima li perspektive za mlade u Bihaću i BiH? “Ima, ako oni to žele. Vjerovatno će protratiti svoje živote boreći se za nešto što sporo dolazi, ali oni koji su ostali ovdje moraju to shvatiti kao svoju obavezu. Nema druge”, zaključuje naš inspirativni sagovornik iz Bihaća.


Naslovna fotografija preuzeta sa: Abc.ba

Spread the love
  • 194
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
amir.puric

amir.puric

Volimo pročitati vaše mišljenje...