4 koraka do studiranja vani

Upravo kada sam završavao tekst o svom iskustvu studiranja vani javio mi se prijatelj Nedim. Povod, ni manje ni više nego kako studirati vani, kako se prijaviti, šta se sve dobije, šta se sve očekuje od studenta. Kako Nedim nije prva osoba koja mi je postavila pitanje, pred vama je novi tekst u kojem ću ukratko pojasniti varijante studija u drugim zemljama te probati iznijeti neka svoja iskustva.

Za početak, van granica BiH moguće je studirati putem stipendija ili na vlastiti trošak. U ovom tekstu fokusirat ću se na studij putem stipendija. Ipak, savjet i za one koji planiraju aplicirati na stipendije i koji planiraju aplicirati na vlastiti trošak, istražite detaljno studiranje u zemljama koje vas zanimaju. Recimo, u velikom broju zemalja EU veoma je lako dobiti studentski posao (7 do 14 dana nakon apliciranja u studentski servis). Zatim, provjerite da li gostujuća zemlja posjeduje bilateralni ugovor s BiH po kojem mi kao strani studenti ne moramo plaćati školarinu (ovo vrijedi za Austriju i Sloveniju sigurno). Slovenija na primjer svim studentima osigurava i bonove za hranu približno do 3 € koje je moguće iskoristiti u velikom broju restorana i radnji brze hrane, svakog radnog dana.

U kratkim crtama…

Studij putem stipendija uglavnom je kratkoročan, na svega jedan ili dva semestra. Ako se odlučite za ovu opciju, u startu je potrebno naglasiti studentima završnih godina da nije moguće dobiti diplomu fakulteta na kojem gostujete. Razlog tome je što ste vi tu na razmjeni, prikupljate ECTS bodove i polažete predmete koje bi slušali na vašem matičnom fakultetu. Onima koji žele dobiti diplomu stranog fakulteta predlažem da apliciraju na fakultete „na vlastiti trošak“. Ako već studirate, potrebno je da vam se minimalno 50 % položenih predmeta slažu s predmetima na fakultetu na koji aplicirate, dok ako tek upisujete prvi ili drugi ciklus studija, potražite fakultete na koje želite aplicirati te pogledajte šta sve traže u svojim konkursima.

ERASMUS/CEEPUS razlike

Dakle, kada je u pitanju studij putem stipendija, ERASMUS/CEEPUS za vas osiguravaju gotovo sve što vam je potrebno za studij.

ERASMUS + stipendija se kreće od 600 do 850 € mjesečno, osigurani su putni troškovi (u velikom broju zemalja), ali ERASMUS ne uključuje mjesto prebivanja, dakle sami morate pronaći smještaj u gostujućoj zemlji. Također, ERASMUS stipendije uglavnom se raspisuju za samo jedan semestar, te nakon što ste jednom dobili stipendiju, veoma je teško da će vam je odobriti ponovno, a i ako odobre suma novca koju će izdvojiti za vas je pola od one početne. Bitno je napomenuti da ćete smještaj vjerojatno morati platiti po dolasku u gostujuću zemlju, mnogo prije nego dobijete prvu stipendiju (proces isplate stipendija ide 50 % pri dolasku, 30 % za vrijeme boravka te 20 % pri polaganju posljednjeg ispita). Potrebno je minimalno uzeti predmeta u vrijednosti 17 ECTS bodova, te da bi stipendiranje bilo validno potrebno ih je sve položiti. Još jedna pogodnost ERASMUS studenata je to da ne postoji ograničenje o broju dana u mjesecu koje studenti moraju provesti u zemlji gostujućeg studija.

Preuzeto sa http://www.mk.u-szeged.hu

S druge strane, CEEPUS daje stipendije u iznosu minimalnog dohotka zemlje u kojoj se boravi, te je suma novca koju ćete dobiti vjerojatno u velikom broju slučajeva manja od one koju dobiju vaše ERASMUS kolege/ice (Austrija je recimo sjajan izuzetak gdje stipendija iznosi 1050 €). CEEPUS stipendira studente uglavnom na godinu dana, isplata je na mjesečnoj bazi, te neke stipendije dodatno pokrivaju za vas smještaj u studentskom domu, hranu ili putne troškove (u Sloveniji smještaj ali ne i putni troškovi). Jako bitna stvar za napomenuti: dok ERASMUS ocjene koje dobijete će biti u velikom broju slučajeva uvažene na vašem fakultetu, za CEEPUS studente savjetuje se da prije odlaska na gostujući studij razgovaraju s profesorima na matičnom fakultetu, te na svojoj razmjeni pored ocjene od profesora traže ispis gradiva koje se radilo, kako bi se osigurali da im ocjene budu uvažene. CEEPUS studenti koji ostaju jedan semestar moraju biti minimalno 21 dan mjesečno u gostujućoj zemlji dok za one koji ostaju godinu dana tu, minimalno je 16 dana u mjesecu provesti u gostujućoj zemlji.

Kako aplicirati?

Za studiranje putem ERASMUS/CEEPUS stipendija u zemljama EU od vas se očekuje da ste već upisani na fakultet u vašoj matičnoj zemlji, te da imate odslušan i položen barem jedan semestar. Stipendiranje funkcionira po principu da ERASMUS/CEEPUS raspišu konkurse u kojima se od aplikanata može tražiti sljedeće:

1. prijepis ocjena (preveden na engleski jezik),

2a. pismo preporuke od jednog ili dva profesora ili

2b. Nominaciono pismo matičnog fakulteta,

3. izjava o prihvaćanju studenta od fakulteta na kojem želite studirati, te

4. certifikat o poznavanju Engleskog jezika B1+. (Erasmus od vas većinom traži 1,2b,4 dok CEEPUS 1,2a,3).

Na prvu, to se sve može doimati kao bauk i mnogo posla i stresa, ali ustvari procedure su veoma jednostavne. Da bi započeli, nulti korak je da krenete pratiti ERASMUS/CEEPUS konkurse za stipendije. Najlakši način da to uradite je da zapratite Facebook stranice Mreža za izgradnju mira, Hoću.ba, Stipendije.ba te da pratite stranicu vašeg fakulteta, jer i na njoj je povremeno moguće pronaći konkurse.

Korak broj 1

Ok? Uradili nulti korak? Sjajno! A sad u lov na stipendije! Redovno provjeravajte sadržaj na ovim stranicama jer svakog dana postoji mogućnost da se pojavi neki novi konkurs, a ako je konkurs „svjež“ postoje odlične šanse da stignete na njega aplicirati. Našli ste nekoliko zanimljivih konkursa? Čitajući ih vidjeli da zadovoljavate uvjete konkursa (odgovarajuće starosne dobi ste, studirate medicinu i konkurs je za studij medicine a ne za studij prava i slično). Sljedeća jako bitna stvar je pogledati datum isteka konkursa. Provjerili? Ok, ako imate više od dvije sedmice od isteka konkursa onda vjerojatno stignete aplicirati na vrijeme.

Bez daljnjeg mistificiranja, papirologija koja vam je potrebna za konkurs teoretski bi se mogla prikupiti za dva dana, ipak stvari često ne funkcioniraju tako jednostavno. Ako vam je netko od profesora na matičnom fakultetu unio ocjenu u index, ali ne u elektronski sistem (ISSS za UNSA studente) potrebno je riješiti problematiku zvanu zelene prijavnice. Potom, kada to riješite, vjerojatno ste već navikli, od teta sa studentske službe ništa ne možete dobiti iste sekunde nego „sutra“ (koje se često oduži na naredni tjedan). Tu je svakako još i službeni prevod dokumenata koji će vas doći negdje od 10 BAM do 25 BAM, zavisno koliko stranica je dug prijepis te koliko brzo želite da vam budu prevedene.

Korak broj 2

2a. Pronađite profesore koji bi za vas garantirali, ali istovremeno da njihovo ime nosi neki značaj u vašoj struci. Nerijetko se događa da je više aplikacija za stipendiju nego što je stipendija, i onda naravno nekako se moraju odabrati ljudi koji će biti nagrađeni stipendijama. Dva odlučujuća faktora za to su prosjek ocjena i zvanje i reputacija koju nosi osoba koja garantira za vas. Svakako nemojte zaboraviti da su profesori dosta često u svojim nekim žurbama, te možda nemaju vremena da za vas napišu garanciju ili da je potpišu. Pametno odaberite tko će garantirati za vas, te za svaki slučaj pripremite sami neku osnovnu skicu garantnog lista. Doći pred profesora sa skicom garancije govori o vašoj odlučnosti da studirate vani i profesori će to vjerojatno cijeniti.

2b. U slučaju ERASMUS-a bit će vam dovoljno preuzeti „Nominacijsko pismo“ iz aplikacije za stipendiju te odnijeti ga do prodekana za nastavu ili službe za međunarodne odnose na fakultetu, te izvaditi prijepis ocjena. Naravno, i ovaj korak uključuje jako mnogo čekanja.

Korak broj 3

Mnoge stipendije su ciljane za određene gradove ili univerzitete, ali ako ste nabasali na stipendiju koja je na nivou neke države, potrebno je pronaći i fakultet koji bi vam odobrio gostujući studij. DOBRO ISTRAŽITE FAKULTETE NA INTERNETU PRIJE NEGO SE JAVITE. To što fakultet u Grazu, Ljubljani, Berlinu, Mariboru, Beču ili negdje drugo nosi isti naziv kao vaš fakultet nužno ne znači da je predmet studija isti. Dok se kod nas fakulteti bave općim, temeljnim izučavanjem znanosti, fakulteti vani često imaju određene specijalizacije. Konkretno, u Sarajevu studij filozofije obuhvata i analitičku i kontinentalnu filozofiju, dok u Sloveniji analitička filozofija se izučava u Mariboru, a kontinentalna u Ljubljani. U prijevodu, neki fakulteti neće imati predmete koje vi imate na vašem. Ok, pronašli fakultet na kojem se predmeti dobrim dijelom poklapaju s onima koje biste slušali na vašem fakultetu?

Kada ste već na web stranici fakulteta, potražite odjel za međunarodnu suradnju, kao i šefa odsjeka na koji želite aplicirati. To su dvije osobe kojima se možete javiti. Jako bitno, nemojte oduzimati uzalud vrijeme ljudima, odlučite se kome od ove dvije osobe ćete poslati e-mail. Ako nekoliko dana nakon slanja maila nemate odgovor, onda kontaktirajte drugu osobu.

Vaš e-mail treba biti motivacionog karaktera ali koncizan, dakle ne pišite romane, ali nemojte biti niti bahati. Predstavite se, pojasnite zašto volite vaš studij ili zašto smatrate bitnim da studirate vani, te otvoreno napišite da vam je potrebno pismo o prihvaćanju na studij. Jednom kada vam se netko od ovih osoba javi, očekujte da biste pismo o prihvaćanju trebali dobiti najdalje u roku od 7 dana na e-mail (dok bi za fizičku kopiju pisma mogli čekati dodatna dva tjedna). Razlog ovome je što fakultet kojem ste se javili mora sazvati sjednicu, te razmotriti vašu molbu prije nego vam pošalju dokument.

Korak broj 4

             

Preuzeto sa myschoolofenglish.com

Kada je u pitanju ova tačka konkursa, ne postoji jednostavan odgovor. Dosta konkursa ne zahtijeva potvrdu o poznavanju engleskog,  a oni konkursi koji zahtijevaju opet nisu često strogi. U velikom broju slučajeva bit će vam dovoljna srednjoškolska diploma ili fakultetska ocjena iz Engleskog jezika, ako ste ga slušali na studiju. Tu je još i mogućnost da uradite besplatnu vježbu za TOEFL test na internetu pa pošaljete screenshot na konkurs. Veoma mali broj konkursa će tražiti fizičku kopiju certifikata, a ako već traže i dalje postoji šansa da nećete baš morati imati diplomu B2 stepena po TOEFL skali, tj. da će bilo koja diploma doći više nego korisno.

Ostatak dokumentacije specifičan je za svaki konkurs i veoma jednostavan (npr. kopija lične karte). Nakon što ste prikupili sve dokumente, dostavite ih poštom na adresu konkursa i čekate po nekoliko mjeseci kako bi vam stipendija bila odobrena, a potom kao nagradu, dobit ćete i poštom/e-mailom šta još morate dokumentacije prikupiti i pripremiti za vaš odlazak na studij vani… Ako smatrate da tekst nije obuhvatio cjelovitost teme ili imate nekih posebnih pitanja, javite se Karikama!

Comments are closed here.